Slušnih aparata postoji puno vrsta, modela i izvedbi i možemo ih podijeliti po više kriterija – po načinu obrade zvuka ih dijelimo na analogne i digitalne, a ovdje možete pročitati i o ostalim vrstama.
Kako smo vidjeli iz teksta o analognim slušnim aparatima, puko pojačavanje zvuka ima ograničeni učinak i niz nedostataka u rehabilitaciji oštećenog sluha. Uzrok tome leži u suženom slušnom polju osoba oštećenog sluha, koje uz to često imaju manju sposobnost razabiranja govora i zanemarivanja ometajućih zvukova, smanjenu toleranciju na glasne zvukove itd. Stoga im je, osim pojačavanja, neophodno zvuk „očistiti“ od smetnji (šum, buka, žamor…), a govor prenesti što vjernije.
Kao rješenje za to pronašli su se digitalni slušni aparati, jer oni imaju niz mogućnosti za obradu zvuka kako bi on korisniku bio ugodan za slušanje u raznim slušnim situacijama i omogućio dobru razumljivost govora.
Kako funkcionira digitalni slušni aparat?
Uz osnovne dijelove koje sadrže analogni, digitalni slušni aparati imaju i pretvornike ili konvertore za pretvorbu analognog signala u digitalni oblik i obratno, te poseban sklop za obradu zvuka – tzv. procesor. U njemu se vrši obrada zvuka propuštanjem i filtriranjem kroz više frekvencijskih područja (tzv. kanala), nakon čega se mjeri ulazna jačina zvuka i pridodaje pojačanje potrebno za nadomještanje oštećenog sluha.
Pri tome se za tihe zvukove dodaje veće, a za glasne manje pojačanje i tako omogućava dobru čujnost uz zadržavanje ugodnog slušanje za glasne zvukove. Takva manipulacija zvukom se naziva nelinearno pojačanje, što je glavna karakteristika digitalnih slušnih aparata.
Nedostaci osnovnih modela digitalnih slušnih aparata
O broju kanala za obradu zvuka ovisi „finoća“ obrade, jer se sa više kanala može postići i preciznije podešavanje prema gubitku sluha. Za obradu na više kanala je, međutim, potreban kvalitetniji procesor, pa osnovni modeli u pravilu rade na samo dva do četiri kanala.
Iako nelinearno pojačanje nudi mogućnost ugodnijeg slušanja, nažalost, ono izobličava prirodni govor što može umanjiti njegovo prepoznavanje, pa posljedično smanjiti i razumljivost. Ovo je dugo bio problem prvih, ali i današnjih osnovnih modela digitalnih aparata i u tome se krije odgovor zašto digitalizacija sama po sebi nije pružila ono što su korisnici trebali. Naime, stariji i osnovni modeli imaju sporije i slabije procesore i nisu u mogućnosti obraditi zvuk na dovoljno kanala ili iz više aspekata. Ipak, već i s tim mogućnostima su se nametnuli kao prihvatljivije rješenje i s tržišta istisnuli analogne aparate.
Napredna digitalna slušna pomagala
Moderna rješenja za sluh nude puno više od početnih modela i pružaju osobama oštećenog sluha opuštene razgovore s bližnjima, prijateljima ili suradnicima. To im omogućava veliki napredak tehnologije zadnjih godina, koji je u svijet slušnih aparata doveo još manje i brže procesore, pa i višejezgreno procesiranje (eng. multi-core processing). Ta tehnologija nam je poznata iz svijeta računala ili mobitela i možemo slobodno reći kako su moderna slušna pomagala zapravo mali „kompjuteri za zvuk“!
Upravo takvo – brzo i snažno procesiranje zvuka u modernim i naprednijim modelima pruža prijeko potrebnu potporu oštećenom sluhu u vidu čistog, udobnog i jasnog zvuka.
Kako to funkcionira najlakše ćemo si dočarati kada se sjetimo kako se npr. digitalna fotografija na računalu može urediti, tj. na njoj možemo istaknuti poželjne i ukloniti neželjene dijelove ili detalje, posvijetliti, potamniti, promijeniti boju itd. Slično tome se u naprednim digitalnim slušnim aparatima raznim tehnološkim značajkama automatski obrađuje „zvučna slika“, kako bi se pružilo što bolje slušno iskustvo:
- Potiskuju se ometajući zvukovi (šum, buka)
- Potiskuje se mikrofonija („pištanje“)
- Ističe se tihi govor
- Koriste se algoritmi za očuvanje prirodne dinamike govora
- Prilagodljivo usmjereno primanje zvuka
- Binauralno procesiranje
- Potiskivanje impulsne buke
Što je pomagalo kvalitetnije, koristiti će više raspoloživih tehnologija i imati efikasnije djelovanje, a to za korisnika znači ugodnije slušanje i bolju razumljivost govora!
Tu prednosti ne staju, jer su mnoga poboljšanja omogućena primjenom određenih tehnologija. Kao primjer izdvajamo efikasno potiskivanje mikrofonije, koje omogućava primjenu otvorenog uha (eng. Open fit). Sustav otvorenog uha omogućava da uho bude djelomično ili u nekim slučajevima i potpuno otvoreno. Time se postiže ugodnije slušanje vlastitog glasa i prirodno „ventiliranje“ uha, što smanjuje mogućnost nakupljanja cerumena ili stvaranja gljivica i sl.
Istaknimo i algoritme za očuvanje prirodne dinamike govora, jer se tek uz njih ističu prednosti linearnog i nelinearnog pojačanja – ugodno slušanje uz dobru razumljivost govora!
Naprednih mogućnosti ima puno i stalno pristižu nova unaprjeđenja, te bi opis svih daleko nadmašio okvire ovog teksta, ali ne možemo ne spomenuti prednosti bežične komunikacije, koje do punog izražaja dolaze u našem jedinstvenom Connectivity setu.
Tu je i novi moderni dizajn, kojim su slušna pomagala postala gotovo nevidljiva i izgledaju kao komad nakita!
Kao zaključak se nameće da tek novija i naprednija rješenja pružaju zadovoljavajuće iskustvo modernom korisniku, jer su se i naši životni standardi i očekivanja unaprijedili, pa je logično to očekivati i od slušnih aparata, zar ne?
Svaka tehnološka ili tehnička značajka na svoj način doprinosi boljem slušnom iskustvu, a koje od njih su potrebne ili optimalne za svakog pojedinca najbolje će vas savjetovati naši stručnjaci – otoakustičari, jer oni slušne aparate poznaju – u detalje!
Obratite nam se s povjerenjem i već danas rezervirajte svoj termin za savjetovanje i probu novih rješenja!