Gubitak sluha najčešće se povezuje s prirodnim procesom starenja. No, sve veći broj istraživanja pokazuje da je gubitak sluha moguće usporiti, tj. svesti na minimum – i to uz redovitu tjelovježbu. Ustanovljena je izravna poveznica između šireg opsega struka i povećanog rizika od gubitka sluha, ali i smanjenje rizika kada su pojedinci gubili na težini i tjelovježbom održavali fizičku kondiciju.
UŽI STRUK ZNAČI BOLJI SLUH
Studija u kojoj je sudjelovalo šezdeset i četiri tisuće žena, a koja je provođena od 1989. do 2009., pokazala je da žene s indeksom tjelesne mase od 30 do 34 imaju sedamnaest posto veći rizik od gubitka sluha od žena s indeksom tjelesne mase manjim od 25. Žene s indeksom mase 40 imale su dvadeset i pet posto veći rizik od propadanja sluha. Da bismo to lakše vizualizirali, u usporedbi sa ženama s opsegom struka manjim od 71 centimetar, žene s opsegom struka od 80 do 88 centimetara imaju za jedanaest posto veći rizik od gubitka sluha, a onima sa strukom širim od 88 cm rizik se penje na čak 27 posto. Ukratko, što širi struk, to veći rizik da će slabije čuti.
TJELOVJEŽBOM DO BOLJEG SLUHA
S druge strane, ta ista studija pokazala je dodatno smanjen rizik kod žena koje su, osim tanjeg struka, i vježbale – te su žene imale dodatnih sedamnaest posto manji rizik od gubitka sluha od onih koje su najmanje, ako uopće, vježbale. Skupina koja je zabilježila taj postotak najčešće je hodala, odnosno šetala i zato se zaključilo da već dva sata ili više šetnje tjedno smanjuje rizik od gubitka sluha za petnaest posto od onih koji su hodali manje od jednog sata tjedno.
Iako su u istraživanju sudjelovale samo žene, učinak zdrave težine i užeg struka vrijedi i za muškarce pa možemo reći da bi se brojka Svjetske zdravstvene organizacije od 360 milijuna ljudi, koliko ih godišnje oboli od gubitka sluha kao posljedice starenja, mogla dodatno smanjiti zdravijom i kontroliranom prehranom te aktivnim načinom života.
KAKO FIZIČKA AKTIVNOST UTJEČE NA OČUVANJE SLUHA?
Krvotok bolje funkcionira kad smo aktivni te krv bogata kisikom i hranjivim tvarima brže dolazi do svih organa u tijelu pa tako i do krvnih žila u ušima, čime se osigurava bolji neuralni integritet u dlačicama u uhu koje sudjeluju u proizvodnji sluha. Također se smatra da ljudi bolje fizičke kondicije i zdravog načina života manje obolijevaju te, u skladu s tim, i uzimaju manje, ako uopće, lijekova koji bi svojim nuspojavama mogli uzrokovati smanjenje ili gubitak sluha.